Vi pitate naš psiholog odgovara! Povezuje psihologe s korisnicima koji trebaju savjet, te omogućuju da korisnici dobiju online savjetovanje i stručno mišljenje koje će im pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.

Poštovana,

Kada se pretjerano brinemo ili kad smo izloženi stresnoj situaciji može se anksioznostAnksioznost je skup osjećaja poput nelagode, opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lošeg predosjećaja. 

Razne brige kao svakodnevni dio naših života, u određenoj mjeri su korisne, pripremaju nas na različite situacije i omogućuju da predvidimo probleme te osmislimo prikladna rješenja. Današnji ubrzani stil života, (samo)nametnute obaveze kod kuće i na poslu, nedostatak kvalitetnog sna i tjelovježbe, tragične situacije (gubitak voljene osobe) i ostali stresovi (pandemija, izolacija, potresi) remete normalno psihofizičko funkcioniranje i tijelo pokušava na razne načine kompenzirati nastalu neravnotežu. Kada je ravnoteža dugo vremena van kontrole, mogu se pojaviti i ozbiljniji simptomi anksioznosti koji mogu ometati svakodnevno funkcioniranje:


  1. tjelesni simptomi - nesanica, učestalo mokrenje, glavobolja, pritisak u prsima, iscrpljenost, drhtavica, znojenje, povišen krvni tlak, itd. 
  2. panični napadi u kojima osoba ne može razaznati radi li se o stvarnoj ili izmišljenoj prijetnji, preplavljuje ju strah gotovo životne ugroženosti


Bez brige, niste jedini, smatra se da najmanje 10% opće populacije pati od nekog oblika anksioznosti.


Kod povremene i blage tjeskobe/straha možete si sami pomoći:


  • Prvi korak je prihvatiti loš osjećaj i to je normalan osjećaj. A zatim slijedi odluka o "izlječenju" tjeskobe. Krenite već danas, prateći sljedeće korake.
  • Promijenite način života - važno je pozitivno razmišljati, a u tome će vam pomoći vježbanje i zdrava prehrana te izbacivanje poroka (alkohol, droga, a zatim i kofeinski napici)
  • Naučite pravilno disati i primjenjujte neku od metoda opuštanja
  • Pazite čemu i koliko vremena posvećujete svoju pozornost - npr. umjesto stalnog praćenja vijesti, nazovite prijateljicu ili člana obitelji, razgovarajte o svakodnevnim stvarima koje vas okružuju, pa tako i onim lijepim
  • Širite suosjećanje i solidarnost umjesto osuđivanja i nepovjerenja


Ali potrebno je naglasiti kako problem pretjerane tjeskobe može dogoditi svakom od nas i može se uspješno liječiti kada je potrebnoStoga kada osjetite da nesigurnost i strah ometaju vaše svakodnevno funkcioniranje, vrijeme je da potražite pomoć stručnjaka psihologa ili psihijatra.


Napomena: Ovdje navedene informacije nisu pisane kao medicinski savjet. Za sve medicinske savjete obratite se Vašem liječniku

Poštovana,

Ne jedemo uvijek samo da bismo zadovoljili fizičku glad. Mnogi od nas također se okreću hrani za utjehu, oslobađanje od stresa ili da bi se nagradili. A kad to učinimo, skloni smo posegnuti za nezdravom hranom, slatkišima i drugom utješnom, ali nezdravom hranom.

Emocionalno jedenje je korištenje hrane da biste se osjećali bolje - da ispunite emocionalne potrebe, a ne svoj želudac. Nažalost, emocionalno jedenje ne rješava emocionalne probleme. Zapravo, obično se zbog toga osjećate još gore. Nakon toga ne samo da ostaje izvorni emocionalni problem, već se također osjećate krivima zbog prejedanja.

Povremeno korištenje hrane kao poticaja, nagrade ili za slavlje nije nužno loša stvar. No kada je jelo vaš primarni emocionalni mehanizam za suočavanje – kada je vaš prvi impuls otvoriti hladnjak kad god ste pod stresom, uzrujani, ljuti, usamljeni, iscrpljeni ili vam je dosadno – zaglavili ste u nezdravom ciklusu.
Prvi korak u zaustavljanju emocionalnog jedenja je prepoznavanje vaših osobnih okidača. Koje vas situacije, mjesta ili osjećaji tjeraju da posegnete za utjehom u hrani? Većina emocionalnog jedenja povezana je s neugodnim osjećajima, ali može biti potaknuta i pozitivnim emocijama, poput nagrađivanja za postizanje cilja ili proslave praznika ili sretnog događaja.

Podršku u tome može vam pružiti psiholog ali bi bilo dobro posavjetovati se i s nutricionistom, te se nadam da ćete na spomenutim mjestima dobiti kvalitetne informacije kojima ćete moći promijeniti prehrambene navike i osjećati se bolje u svom tijelu.

Napomena: Ovdje navedene informacije nisu pisane kao medicinski savjet. Za sve medicinske savjete obratite se Vašem liječniku