NACIONALNI DAN PALIJATIVNE SKRBI - 11. SVIBNJA

Slika: NACIONALNI DAN PALIJATIVNE SKRBI - 11. SVIBNJA

Hrvatski sabor krajem prošle godine odlučio je da će se Nacionalni dan palijativne skrbi u Hrvatskoj obilježavati svake godine 11. svibnja

Hrvatski sabor krajem prošle godine odlučio je da će se Nacionalni dan palijativne skrbi u Hrvatskoj obilježavati svake godine 11. svibnja. Proglašavanjem ovog dana želi se pružiti podrška svima koji se suočavaju s uznapredovalom neizlječivom  bolešću, kao i njihovim obiteljima te kontinuirano poticati unapređenje sustava socijalne skrbi i javno istaknuti brigu jednih za druge. 

Što je palijativna skrb?

Palijativna skrb je sveobuhvatna aktivna skrb za pacijenta koji boluje od neizlječivih bolesti. Cilj i svrha je održati i unaprijediti kvalitetu života palijativnih bolesnika, i pružiti podršku njihovim obiteljima.

Palijativna skrb je sustav zbrinjavanja totalne bolesti, znači ne samo simptoma boli, nego svih potreba koje ti bolesnici imaju u psihološkom, socijalnom i duhovnom smislu. Palijativna skrb se odvija gdje god se taj pacijent nalazi, znači može i u kući pacijenta, bolnici, ustanovama za trajni smještaj bolesnika. Ona je sveobuhvatna i multidisciplinarna. To znači da mora postojati cijeli tim različitih stručnjaka koji će biti na raspolaganju potrebitima. Prema svjetskim standardima palijativni tim bi trebali činiti: liječnik, medicinska sestra, socijalni radnik, psiholog, duhovnik, volonter.

Palijativna skrb u Hrvatskoj 

U Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017. – 2020., kao minimalni standard palijativne skrbi u svakoj županiji navodi se koordinator za palijativnu skrb čija je uloga povezivanje svih dionika važnih za razvoj palijativne skrbi u županiji i stvaranje mreže i sustava cjelovite skrbi za palijativnog bolesnika i njegovu obitelj.

Nadalje, u svakoj županiji kao minimalni standard uz koordinatora palijativne skrbi treba uspostaviti mobilni palijativni tim (na razini primarne zdravstvene zaštite koji pomaže u kući bolesnika), stacionarni smještaj s palijativnom skrbi te posudionicu pomagala. U Hrvatskoj djeluju 42 mobilna palijativna tima i postoje u svim županijama. U timu su zaposleni samo liječnik i medicinska sestra što znači da tim ne može pružiti cjelovitu skrb. Ostaju zanemarene psihosocijalne i duhovne potrebe bolesnika.

Potrebu za palijativnom skrbi u Hrvatskoj ima 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje, sukladno podacima iz zadnjeg Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbi.